Stari Grci su peršinom kitili pobjednike Olimpijskih igara i pjesnike i smatrali ga svetom biljkom, dok su Rimljani peršinom hranili gladijatore prije borbi, jer su smatrali kako će im to dati snagu.
Najzanimljiviji dio iz povijesti peršina (lat. Petroselinum sativum) svakako je još iz doba stare Grčke i Rima. Stari Grci su peršinom kitili pobjednike Olimpijskih igara i pjesnike i smatrali ga svetom biljkom, dok su Rimljaniperšinom hranili gladijatore prije borbi, jer su smatrali kako će im to pojačati snagu i reflekse.
Danas je peršin nezamjenjiv začin u gotovo svim kuhinjama svijeta, a smatra se i kako je odlično sredstvo za prevenciju osteoporoze, te kako pomaže u jačanju kostiju, izbacivanju pijeska iz bubrega i liječenju infekcija uha i mokraćnih putova. Grickanjem peršina se otklanja neprijatan zadah iz usta, a u manjim dozama lišće i korijen peršina potiče apetit i poboljšava probavu.
Peršin je bogat vitaminom C, mineralima, flavonidima, proteinima i mnogim drugim korisnim sastojcima.
List peršina se koristi kao začin ili za ukrašavanje gotovih jela, ali se preporuča ne kuhati ga dugo, nego ga dodati na kraju kuhanja nekog jela, kako bi se sačuvali svi vitamini i minerali koje sadrži. Korijen peršina se najčešće koristi kao povrće za juhe i variva, ali se može koristiti i prilikom pripravljanja drugih vrsta jela.
mojezdravlje.net
