Želudačno-crijevni trakt — koji počinje u ustima, a završava se rektumom — jeste jedna oko 9 m dugačka cijev u kojoj se razlaže hrana koju jedemo, tako da organizam može da je iskoristi i eliminira otpadne proizvode. Probava hrane je od kritične važnosti za održavanje života. Iz namirnica dobivamo svu energiju koja nam je potrebna za rad svih tjelesnih sistema. U Sjedinjenim Državama, poremećaji želudačno-crijevnog sistema po učestalosti mogu da se mjere sa prehladama i baš kao i u slučaju prehlada, prirodna ljekovita sredstva su kod tih poremećaja često djelotvornija od komercijalnih lijekova.
Opstipacija (zatvor) – Najčešći poremećaj želudačno-crijevnog sistema jeste kronična opstipacija, karakteristična po otežanom prolasku stolice ili crijevima koja su suviše slabo pokretna za normalno pražnjenje. Opstipacija nije samo neprijatnost, već može i da dovede do pojave hemoroida, jedne vrste proširenih vena koje mogu da pričinjavaju izuzetno jake bolove. Primarni uzrok opstipacije jeste ishrana bogata prerađenim ugljenim hidratima i sa niskim sadržajem vlakana. Idealno bi bilo kada bismo svakodnevno konzumirali 20 do 40 g vlakana, ali rijetki su Amerikanci koji to čine. Vlakna se nalaze u integralnim žitaricama, voću i povrću; nema ih u proizvodima načinjenim od bijelog brašna, kao i u onim vrstama prerađene i brze hrane koje predstavljaju osnovu američke ishrane. Dva tipa vlakana, rastvorljiva i nerastvorljiva, jednako su važna. Nerastvorljiva vlakna omekšavaju otpadne materije i čine ih rastresitim, tako da mogu brže da se pomjeraju kroz debelo crijevo, koje je posljednja stanica želudačno-crijevnog trakta prije izlučivanja iz organizma. Rastvorljiva vlakna se vezuju za žuč, produkt jetre neophodan za apsorbiranje masnoće, koji se izlučuje sa izmetom. Budući da suvišna količina žuči može da rezultira stvaranjem žučnih kamenova, veoma je važno da kroz organizam prođe najvećom mogućom brzinom. Rastvorljiva vlakna također pospješuju i snižavanje nivoa kolesterola u krvi.
Vlakna ne samo da mogu da spriječe pojavu opstipacije nego pomažu da se smanji rizik od mnogo opasnijeg problema – raka debelog crijeva. Ispitivanja pokazuju da postoji direktna povezanost između učestalosti slučajeva raka debelog crijeva i količine vlakana u ishrani. Rak debelog crijeva je prava rijetkost u zemljama u kojima se vlakna konzumiraju u velikim količinama. Zbog čega? Teorija glasi da, što se brže hrana kreće kroz želudačno-crijevni sistem, to je kratkotrajnija izloženost pesticidima i ostalim karcinogenima koji mogu da se nalaze u namirnicama.
Među dobre izvore nerastvorljivih vlakana spadaju celer, mahunarke, lisnato zeleno povrće i integralne žitarice.
Dobri prirodni izvori rastvorljivih vlakana uključuju jabuke, banane, ovsene mekinje i jagode.
Ispijanje osam do deset čaša filtrirane vode na dan jeste neophodno za pravilnu probavu i može da spriječi pojavu opstipacije. Manjak fizičke aktivnosti također je jedan od vjerojatnih uzroka opstipacije, što naročito važi za osobe koje obavljaju statične poslove. Svakodnevne energične šetnje doprinijeti će boljem protoku vaših digestivnih sokova i najboljem mogućem funkcioniranju vašeg organizma. Pored toga, neki lijekovi koje često prepisuju ljekari, kao što su diuretici, sredstva protiv bolova i sredstva za smirenje, mogu da prouzrokuju opstipaciju. Ukoliko redovno koristite neki lijek i imate problema sa opstipacijom, provjerite kod vašeg ljekara može li taj lijek da bude uzrok vašeg problema.
Mnogi ljudi se okreću laksativima kako bi pomogli sebi u liječenju opstipacije, što je praksa koju mi nikako ne preporučujemo. Laksativi ne samo što mogu da izazovu stvaranje navike nego i lišavaju organizam važnih hranljivih sastojaka. Bolje rješenje je da ljudi uzimaju vlakna iz hrane koju jedu, međutim, ukoliko jednostavno ne možete da jedete dovoljno namirnica bogatih vlaknima, neki dodaci mogu da budu od pomoći.
Dijareja (proljev) — Dijareja je suprotna opstipaciji, karakteristična je po stolici koja je vodnjikava ili se javlja previše često. Dijareju najčešće izaziva blaža bakterijska ili virusna infekcija, ali do nje može da dođe i uslijed nečeg ozbiljnijeg, kao što su paraziti u crijevima. U nekim slučajevima, napad dijareje može da izazove naglo povećanje konzumiranja namirnica bogatih nerastvorljivim vlaknima. Dijareja uglavnom prolazi sama od sebe, međutim, uslijed gubitka tečnosti i važnih minerala, posle nje možete da se osjećate umorni i isušeni. Ukoliko imate dijareju, neophodno je da gubitak tečnosti nadoknađujete ispijanjem većih količina čistog bujona, filtrirane vode, jabukovog soka i biljnog čaja, kao i uzimanjem minerala, naročito kalija.
Pektin, oblik rastvorljivog vlakna koji se nalazi u voću i povrću, također može da pomogne u ublažavanju dijareje, tako što apsorbira vodu i važne minerale iz crijeva. Među namirnice bogate pektinom spadaju jabuke, šargarepe, pirinač i banane, a dostupan je i u kapsulama.
Borovnice su odlična hrana kada imate dijareju. Ne samo da su bogate pektinom već sadrže i jedinjenja zvana antocijanosidi, koja imaju blago antibiotsko djelovanje koje može da otkloni infekciju ukoliko je ona uzrok problema.
Acidofd, koji se nalazi u aktivnim kulturama kiselog mlijeka, jeste odličan način za obnavljanje normalne bakteriološke ravnoteže u vašoj utrobi, a može i da spriječi neke vrste infekcija koje dovode do dijareje.
Divertikuloza – Bar polovina osoba starijih od šezdeset godina ima divertikulozu, stanje okarakterisano prisustvom malih vrećastih ispusta zvanih divertikide na zidovima debelog crijeva. Glavni faktor rizika za pojavu divertikuloze jeste dugotrajna kronična opstipacija. Jasno je da, u cilju sprečavanja pojave ovog problema, prije svega treba da spriječite pojavu opstipacije. Kada ste već dobili divertikulozu, onda je najvažnije da očuvate normalno pokretanje crijeva. Opstipacija može da prouzrokuje zapaljenje divertikula, što onda dovodi do ozbiljnijeg stanja zvanog divertikulitis, koje zahtjeva neodložnu medicinsku njegu i može da dovede i do blokade crijeva.
Uobičajeni način liječenja divertikuloze je ishrana bogata vlaknima, koja sprečava onu vrstu zapaljenja koje dovodi do mnogo ozbiljnijeg divertikulitisa. Divertikulitis se, međutim, liječi dosta drugačije, obično antibioticima i ishranom siromašnom masnoćama.
narodnilijek.com
