Važnost maline davno su uočili stari Grci i oni je prvi spominju u svojim zapisima pod nazivom “idaeus”. Osim veoma velikog procenta vitamina C, malina je bogata i vitaminima B-kompleksa, vitaminom E te mineralima. List maline pripremljen kao čaj koristi se za proljetno čišćenje organizma.
Malina (Rubus idaeus) je poznata vrsta iz familije Rosacaea. U narodu je ponekad zovu himber (njem. Himmbere). Najčešće se pronalazi na nadmorskim visinama od 400 do 800 metara, a može se naći i na većim nadmorskim visinama.
Pomološka klasifikacija svrstava malinu u grupu jagodastog voća, a po važnosti nalazi se na drugom mjestu, odmah iza jagode. Plod maline je zbirna koštunica, kod koje su pojedinačni dijelovi međusobno zbijeni i pričvršćeni za cvjetnu ložu. Svaka koštunica sastoji se od tri sloja: pokožice (egzokarp), mesa (mezokarp) i sjemenke (endokarp). Koristi se svježa ili prerađena. Plodovi malina su slatko nakiseli, vrlo ukusni, aromatični i lahko svarljivi. Zbog karakteristika plodova, ljudi su je kultivirali i proizvode je na velikim plantažnim površinama.
Povijest maline
Povijest maline
Prvi pisani podaci o malini potječu od starih Grka, oni su je zvali “idaeus” od planine Ida, koja se nalazi na Kreti. Prema grčkom mitu, maline su spasile Zeusa. Naime, otac ga je htio ubiti dok je bio dijete, a majka ga je spasila sakrivši ga u grm maline. Rimljani su proširili uzgoj malina po Evropi. U srednjem vijeku malina se počinje koristiti u medicinske svrhe, ali i kao boja za tkaninu i kosu. Indijanci iz Sjeverne Amerike koristili su malinu prije nego što su Evropljani došli na taj kontinent.
Ljekovita svojstva i nutritivni sastav
Kao voće, malina je izuzetno bogata C-vitaminom, a 100 grama svježe maline sadrži 44 posto preporučene doze ovog vitamina. Naravno, osim vitamina C, malina sadrži vitamine B-kompleksa, vitamin E, kao i sve minerale neophodne ljudskom organizmu. Kao i mnoge druge vrste voća i malina je čuvar ljudskog zdravlja. Ova plemenita voćka svojim plodovima čisti organizam od štetnih toksina te ga na taj način štiti od malignih bolesti. Zahvaljujući najprije elaginskoj kiselini, malina uništavajuće djeluje na ćelije raka a da ne oštećuje ćelije koje održavaju imunološki sistem. Plodovi maline pomažu kod snižavanja šećera u krvi, štite od kardiovaskularnih oboljenja i pomažu u pravilnom radu crijeva. Antioksidativna svojstva maline su 50 posto veća od antioksidativnih svojstava jagode, a 10 puta veća od tih svojstava kod paradajza i triput veća od antioksidativnih svojstava kivija.
Nutritivni sastav plodova maline je veoma dobar za ishranu ljudi. U svom sastavu plodovi sadrže bjelančevine, biljna vlakna, vitamine (C, E, B), bioflavonoide, glukozu, razne organske kiseline (limunsku, salicilnu, jabučnu i elaginsku), pektin, pentozu, saharozu, fruktozu, tanine i mnoge druge sastojke neophodne za ljudski organizam. Zato se preporučuje preventivni dnevni unos od makar 100 g malina. U nekim zemljama plod se koristi u naučnoj medicini kao sredstvo za izbacivanje tečnosti kod proliva i ekcema. Ekstrakt iz ploda djeluje protiv virusa. Osim toga, on aktivira pankreas na lučenje inzulina čime se snižava šećer u krvi. Plodovi maline koriste se i u prehrambenoj industriji.
List maline
List maline
Osim plodova, u narodnoj medicini se od davnina koristi i list maline. Čaj od lista maline pomaže kod menstrualnih tegoba i kod hormonalnih poremećaja. Ovaj čaj se preporučuje trudnicama i dojiljama i korisno je konzumirati ga tokom i poslije trudnoće. Također, čaj od maline je dobar i za ispiranje desni i grla, zatim za sprečavanje dječijih proljeva i kod očnih oboljenja. List maline može biti i zamjena nekim čajevima kakvi su ruski ili indijski.
Malina u kulinarstvu
Malina u kulinarstvu
Sezona malina počinje u junu i julu. U tim mjesecima ukusni plodovi stižu do naših trpeza. Plodove maline najbolje je jesti svježe, ali se mogu koristiti i za pripremu pekmeza, džemova, sokova, sladoleda, kolača, slatkih umaka itd. Maline se mogu sušiti ili zamrzavati. Svježi plodovi maline se mogu čuvati i konzumirati do dva dana.
Maline se obično beru ručno i zbog toga ih nije potrebno prati vodom, dovoljno je odstraniti komadiće lišća. Pranjem u vodi malina gubi svoju strukturu i aromu.
Sok od maline dobar je za jačanje srca, štiti od infektivnih bolesti te pomaže kod bolesti kod kojih se javlja groznica. Domaći sok je jednostavno pripremiti. Na kilogram malina potrebno je pola kilograma šećera i pola litra vode. Oprane i očišćene maline staviti u šerpu, dodati vodu i šećer i kuhati oko 30 minuta, dok maline ne omekšaju. Odmah potom procijediti i vruć sok sipati u zagrijane staklene flaše. Ostaviti tako na sobnoj temperaturi da prenoći. Sutradan, kad se sok potpuno ohladi, spremiti ga na hladno mjesto.
Proizvodnja maline u Bosni i Hercegovini
Proizvodnja maline u Bosni i Hercegovini
Posljednjih nekoliko godina proizvodnja maline u Bosni i Hercegovini doživjela je pravu ekspanziju. U našoj zemlji se najviše gaje industrijske sorte kakve su vilamet i miker, ali u posljednje vrijeme se počinju proizvoditi i druge sorte. U uvođenju novih sorti maline u proizvodne nasade Bosne i Hercegovine veliku ulogu ima Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Na oglednom poligonu “Butmir” koji je u sastavu Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta, na ispitivanju se nalazi najveća kolekcija različitih sorti malina u Bosni i Hercegovini, ali i šire. Zahvaljujući ovim istraživanjima, u Bosni i Hercegovini se počinju proizvoditi najbolje i najprinosnije sorte. Pod nasadima maline je oko 3.600 duluma, a od toga samo Željezno polje ima 530 dunuma, gdje je prošlogodišnji ukupan prihod po jednom dulumu iznosio 8.595 konvertibilnih maraka.
Temelje u poslijeratnoj malinarskoj proizvodnji postavila je sarajevska firma “Klas” d.o.o. koja je krenula u podizanje novih nasada maline početkom 2001. godine. Ova sarajevska firma je u saradnji s vrijednim ljudima podizala nasade malina po cijeloj Bosni i Hercegovini. Trenutno se u našoj zemlji otkupom i preradom maline bavi više firmi. Izvoz maline se kreće između 2.000 i 2.500 tona. Tendencija je da se u budućnosti proizvodnja maline u Bosni i Hercegovini poveća.
Izvor:novovrijeme
